Što je i kako nastaje rak?

Naše tijelo izgrađeno je prosječno od 50 do 100 trilijuna stanica koje se svakodnevno dupliciraju oko 4 milijuna puta.

U tolikom broju stanica stalno se događa da se dio njih replicira s greškom. Kada se to dogodi, takva dioba stanica počinje se odvijati nekontrolirano i ubrzano, a kada počne obuhvaćati i druge stanice, tkiva i organe, a da pritom imunološki sustav ne uspijeva takve stanice prepoznati i eliminirati, nastaje bolest poznata kao – rak.

Rak je prije svega bolest disfunkcije imunološkog sustava. Proces nastanka oboljenja obično traje godinama tijekom kojih nastaju progresivne promjene u okviru DNK koje dovode do maligne transformacije.

Zdrave stanice su programirane da u jednom trenutku dođe do njihove smrti. Nažalost, kod malignih stanica je takav mehanizam iz nekog razloga isključen i one se dijele beskonačno dok se ne stvori ogroman broj malignih stanica u obliku tumora, koji u jednom trenutku metastazira, odnosno proširi se cijelim organizmom nastavljajući dalje svoju diobu i formirajući nove tumore.

Prije nastanka raka događaju se 3 stvari:

  • Greška u replikaciji stanice. Po nekim teorijama, do svoje 60. godine imat ćemo barem 100.000 stanica koje se ne razmnožavaju normalno. Sukladno tome, rak se puno češće može sresti kod starijih osoba nego kod djece.
  • Imunološki sustav ne prepoznaje nenormalnu stanicu kad se ona formira. Ako ta faza prođe neprimjećeno i takva stanica se opet podijeli, često dolazi i do trećeg koraka.
  • Imunološki sustav ne reagira ili ne reagira dovoljno, dozvoljavajući tumoru da raste. U ovoj fazi postoji veliki čimbenik sreće, obzirom da organizam može sam savladati tumor tijekom nekoliko tjedana ili mjeseci. Međutim, tumor ponekad toliko uspješno izbjegava otkrivanje, pa se događa da naraste do nekoliko stotina milijuna stanica. Kako taj proces može trajati i do 10 godina, nakon toga imunološki sustav najčešće postaje preslab za učinkovitu obranu organizma.

Čimbenici rizika i simptomi raka

U suvremenoj medicini i novijim istraživanjima o prevenciji i liječenju raka postoje mnogobrojni čimbenici koji se dovode u vezu s nastankom raka. Svakako jedna od osnovnih podjela svih tih čimbenika rizika jest na promjenjive i nepromjenjive.

Nepromjenjivi čimbenici su nasljeđivanje i zagađenje iz životne okoline.

Nasljedni čimbenik predstavlja genetski materijal koji smo dobili rođenjem, a koji može manje ili više utjecati na vjerojatnost nastanka bolesti. Kod osoba koje imaju jednog ili više članova obitelji oboljele od raka, rizik pojave ove bolesti je znatno veći u odnosu na osobe koje u svojoj bližoj obiteljskoj povijesti nisu imale smrtne slučajeve od raka. Ove osobe bi svakako trebale češće obavljati specijalističke sistematske preglede radi ranog otkrivanja.

Promjenjivi čimbenici su oni na koje čovjek može utjecati i time umanjiti vjerojatnost za nastanak i razvoj raka. Tu se u prvom redu misli na način života u koji svakako spadaju nepravilna prehrana, psihički stres, pušenje, alkohol, pretilost, prekomjerno izlaganje UV zračenju, tjelesna neaktivnost, iscrpljivanje prekovremenim radom, kao i nedovoljno sna – svi ti čimbenici smanjuju zaštitne sposobnosti organizma i time stvaraju pogodno tlo za razvoj bolesti.

Kada govorimo o simptomima ove teške bolesti, bolest često zna napredovati dugo vremena bez i jednog vidljivog simptoma. U ranim fazama simptomi su slični nekim drugim, manje opasnim bolestima. Jedino kod zloćudnih tumora koji zahvaćaju kožu i sluznice, oboljeli može ranije zapaziti simptome i potražiti pomoć. U velikom broju slučajeva se tek u kasnijoj fazi mogu uočiti jasni simptomi.

Simptomi dolaze od organa koji je zahvaćen; kod tumora na mozgu, česti simptomi su glavobolja i povraćanje, bolovi. Problemi s probavom i pražnjenjem crijeva prisutni su kod tumora probavnog sustava, a ako se radi o tumoru prsnom košu,  najčešći simptomi su kašalj, otežano disanje i učestale upale pluća.

Naravno, navedeni simptomi ne moraju biti znak raka. Naime, nisu svi tumori ujedno i karcinomi, i od tu potječe njihova podjela na benigne i maligne. Kod benignih tumora život nije u opasnosti kao kod malignih. Osim toga, bitna razlika je i ta da se maligni tumori šire na okolne organe putem krvi i limfe te putuju i u druge dijelove tijela gdje se nastavljaju širiti.
Benigni tumori se ne šire u okolne organe ili putem krvi, lako se otklanjaju, ali se mogu i pojaviti ponovo na istom mjestu.

Danas u svijetu postoje razne metode i načini utvrđivanja o kojem se tipu tumora radi, a samopregledi te redovni sistematski pregledi su svakako najvažniji prvi korak prema ranom otkrivanju i izlječenju.

8 činjenica o raku koje možda niste znali

  • Osnovni uzroci nastanka tumorskih stanica su: genetika, okolina, način života i prehrana. Čak 35% malignih bolesti je povezano s nepravilnom prehranom.
  • Svaka osoba ima stanice raka u svom organizmu koje se tijekom života pojave 6 – 10 puta. No, standardni testovi za prevenciju i liječenje ih ne mogu registrirati dok se ne namnože na čak nekoliko milijardi.
  • Kod osoba s jakim imunološkim sustavom, stanice raka bit će uništene i na taj će način biti spriječeno njihovo daljnje umnožavanje.
  • Kemoterapija, kao i zračenje podrazumjevaju uništavanje oboljelih, tumorskih stanica, ali i zdravih stanica organizma i imunološkog sustava, što opet može dovesti do brojnih vrsta infekcija i komplikacija.
  • Najčešći oblici karcinoma kod muškaraca jesu rak pluća, prostate, mokraćne cijevi, želuca i gušterače, dok žene češće oboljevaju od raka dojke, grlića maternice, debelog crijeva i pluća.
  • Rak se dugo vremena manifestira bez i jednog simptoma.
  • Tumorske stanice, zbog svojeg brzog metabolizma, iskorištavaju većinu hranjivih tvari koje oboljeli unese, pa često dolazi do gubitka tjelesne težine, iako jede istu količinu hrane kao i prije.
  • Rak je bolest tijela, ali i uma i duha, te radi prevencije i bržeg izlječenja svatko od nas se treba aktivno truditi da očuva pozitivne misli i duh.

Što su antioksidansi i kako pomažu u sprječavanju raka?

U posljednje vrijeme često imamo prilike čuti o važnosti antioksidansa. Kako im i samo ime kaže, antioksidansi su aktivni sastojci koji sprječavaju štetne učinke prirodnog fiziološkog procesa oksidacije u stanicama, prilikom kojega nastaje tzv. oksidativni stres.

Oksidativni stres nastaje kada proizvodnja štetnih molekula, tzv. slobodnih radikala, preraste zaštitnu moć obrane organizma koju pružaju antioksidansi. Slobodni radikali su molekule kisikovih spojeva s jednim ili više nesparenih (slobodnih) elektrona u svojoj vanjskoj ljusci, koji se nastoje što prije povezati u stabilniji spoj na način da „oduzmu“ elektron nekom drugom spoju. Elektrone često „oduzimaju“ bjelančevinama, lipidima i ugljikohidratima koji izgrađuju stanice u našem tijelu i tako pokreću štetnu reakciju koja se naziva oksidativni stres. Na taj način stanice gube svoj integritet i postaju oštećene ili potpuno nefunkcionalne, a ukoliko se vežu za DNK stanice, dolazi do nastanka tumorskih stanica.

Antioksidansi doniraju jedan ili više elektrona slobodnom radikalu, čime ga stabiliziraju i sprječavaju pokretanje oksidativnog stresa koji uzrokuje oštećenje stanica, a time i nastanak tumora i raka.

Također, dokazano je da antioksidansi igraju i veoma važnu ulogu u zaštiti od drugih kroničnih bolesti bolesti srca, moždanog udara, Alzheimerove bolesti, reumatoidnog artritisa…

U prirodi postoji velik broj antioksidansa koji pomažu našem organizmu u neutralizaciji slobodnih radikala. Najvažnije skupine antioksidanata su vitamini, karotenoidi, flavonoidi i polifenoli, a više o izvorima antioksidanata pročitajte u članku “Antioksidansi – jesu li nam doista potrebni?”

Preventiva kao prvi korak u borbi protiv raka

Najbolji način prevencije raka jest umjeren, zdrav način života – pravilna prehrana, redovita tjelesna aktivnost, redovito uzimanje propisane terapije te česti sistemastki i kontrolni pregledi. Pored navedenog, za oboljelog je od velike važnosti i podrška okoline, pogotovo najbližih, a prema potrebi i pomoć stručne osobe, npr. psihoterapeuta.

Prehrana kao najvažniji čimbenik u prevenciji i izlječenju od malignih bolesti trebala bi biti usmjerena na:

1. Smanjenje unosa pržene hrane
2. Ograničenje ili potpuno izbacivanje ”brze hrane” iz redovne prehrane
3. Smanjenje unosa mesnih prerađevina
4. Povećanje unosa cjelovitih, integralnih žitarica koje sadrže više biljnih vlakana koje olakšavaju probavu.
5. Povećanje unosa svježeg voća i povrća – bogatog antioksidansima i biljnim vlaknima.

Zdrav način života jedini je put do očuvanja zdravlja i sprječavanja nastanka raka. Osim pravilne prehrane bogate antioksidansima, zdravi život podrazumjeva odricanje od pušenja i izloženosti duhanskom dimu, dovoljno sna, redovne tjelesne aktivnosti, kontrolirano izlaganje UV zrakama te česte samopreglede i sistematski preglede. Također, važno je i smanjiti razinu stresa i brinuti o  mentalnom zdravlju. Stoga je prevencija iznimno važna već od najranijeg doba, kao i redoviti pregledi kako bi se bolest na vrijeme otkrila.